In lieu of an abstract, here is a brief excerpt of the content:

161 Appendix 1 “The Dwarf of Uxmal” as told by Luis Gonzaga (José May) Transcription in Maya and Translation into English: Felipe de Jesús Castillo Tzec, Mariano Bonilla Caamal, Genner Llanes-Ortiz, Paul Worley (See pages 48–49 for the English translation.) Ich maaya Pues pa’atik a wilik tene’ yaan algunos cuentos tin memoria, in kíimil papaile’ yaan 80 cuentos yojel. 80 cuentos? Jaaj pero tene’ ma’ seen nojocheni’, ka’aj jo’op’ in bin meyaj táanxelil, ka’aj paatike’ pues ma’ tin wuyaje’, pero yaan uláak’, yaan uláak’, este kweento wáa. Yaan jump’éel kweento óoli’ mayan t’aan, u asunto reey, u asunto reeye’ este . . . u reeyil Uxmáale’ yéetel u reeyil K’aba’. Aaa bueno. U reeyil Uxmáale’ yéetel u reeyil K’aba’e’ yaan acuerdo ti’ob. U reeyil Uxmáale’ México ku taal u yo’och kay. Te’ Chetumal ku jóok’ol u ba’alil taasik, ma’ k -ojel wáa embarcación le tieempo ku ya’aliko’. Le kan ts’a’abak ti’ u juntúul . . . le kan ts’a’abak ti’ juntúul aapostado, le u yo’och kay le reeyo’, ku ts’íitil yáalkabe’ u bisej. Jump’éel kilometroe’, ku k’ubik ti’e’, ku ts’íitil yáalkabe’ uláak’ le aapostado. Ku ts’a’abal ti’ lelo’, ku ts’íitil yáalkab, hasta ken k’uchuko’ob Uxmáal. Chetumal ku ch’a’abal yo’och kay reeye’. Las 11 k’iine’ táan u janal u reeyil Uxmáal, táan u janal u reeyil K’aba’. U eechiserail Uxamáale’, leti’ bisik yo’och reey. Las 11 táan u janal u reeyil Uxmáal, las 11 táan u janal u reeyil K’aba’ . . . Entonsese’, ma’ ganarta’ak le reey le eepoca ku ya’aliko’. Le túun le eechiserao’ yaan juntúul u chan áabile’ ka’aj p’áat tu poder. Le káan xi’ik yaan te’ xan Noj Paata’ yaan jump’éel lugaare Labnaj ti’ ku bin u 162 • Appendix 1 ch’a’ik ja’il, ti’ ku bin u ch’aik ja’il. Ku . . . esté . . . ku bin. Ku ya’alik tech, como túun eechiserai’ beora ku bina’, beora ku suuta’. Yaan juntúul u yáabil túune’ le enano. Le enanoo’ pues este, pues este, chéen tu juun tu p’áataj te’ naj. Juntéene’, ka’aj tu yojeltej te’ yaanal tu’ux ku t’abik u k’áak’ u chiicho’, ti’ yaan le elemento sagradoo’. Ka’aj jo’op’u páanik, táan u páanik. Ma’ táan u xáantal tu bin u chiich, tu suut u chiiche’. Ka’aj tu jolaj u foondo u p’uul u chiiche’, ka’aj bin u chiich. Táan u chupik le p’uule’ beya’, táan u chupik, táan u chupkin. Ka’aj tu ts’a’aj kwentai’, joolol le p’uulo. Le káan u chuka’an u chupule’, ku p’áatal mina’an. Ja’alibe’, como eechisera, ka’aj xúuchakine’, ka’aj taalij. Le ka’aj taale’, ts’o’ok u jóok’sa’al le elemento sagradoo’. Pero le enanoo’ túun ku paxik le instrumento. Le siudaado’ ma’ ku konfundirtik, ma’ táan u na’ata’al tu’uxi’. Tu sitartaj tuláakal le jeenteo’, tu sitartaj tuláakal le jeenteo’, ma’ . . . estén . . . mix máak ti’ yaan. Ka’aj yanjij máax, ku a’alike’: —Si señor reey le u naj le eechisera ku pa’axal le instrumentoo’. —Ajam, ma’alob. Ka’aj t’a’an eechisera. —Ko’oten weye’. Le instrumento ku pa’axal tanaj techo’, yaan a taasik weye’. —Pues señor si tene’ keen xi’iken ka tusik in beel beyo’ mix máak ku p’áatal tanaj ten. Chéen estén . . .chéen leti’e’ . . . chéen juntúul in chan áabile’, chichan. —Jaaj, pues táan u taal a wáabil. Le sagrado elemento ka paxiko’ yaan a taasik. Como túun ts’o’ok u k’uchul u yorail u tia’al u kaliartuba’obo’, ala’ab ti’e’ tumen le enanoi’: —Ma’ chéen ka’aj in taasik. ¿Ma’ a wojel le máax kaxt le sagraado elementoo’ leti’e’ u jeel reey? —Aaah pues, pendejo, ¿a k’áat wáa túun de ke ka gaanartalen? U tia’al ka gaanartalene’, jump’éel kwuarta kokoyol ku pa...

Share