In lieu of an abstract, here is a brief excerpt of the content:

  • Ka 'Ōlelo Mua Na Ka Luna Ho'oponopono / (Editor's Introduction)
  • Kiele Akana-Gooch, Victoria S. Creed, and , Nā Loihape (Copy Editors):Kalena Silva

Ua haku 'ia 'o "puke pai" no ka hua'ōlelo Pelekānia 'o "journal" me ka mana'o e pai 'ia, 'o ia ho'i, e hāpai 'ia kekahi kumuhana i mua o ka lehulehu heluhelu.

Ke ki'i ma ka 'ili o mua: Ka 'ao'ao mua o kā Ka Maka'āinana pukana nūpepa o ka lā 15 o 'Okakopa, 1894, nona ka 'atikala no ka māla pua ali'i 'o Uluhaimalama e ho'opuka 'ia ana ma ka māhele No Ka Mahi'ai 'Ana o kēia pukana puke pai. Aia ma ko ke ki'i kā'ei kua he moena makaloa (Cyperus laevigatus), 'o ia kekahi o nā hana lima no'eau nani lua 'ole o Hawai'i nei. 'Ae 'olu'olu 'ia mai e ka mea pa'i ki'i 'o David Franzen.

The term "puke pai" has been coined as an equivalent for "journal" because a journal is a publication ("puke") that promotes ("pai") a subject area.

Cover photograph: The first page of the October 15, 1894, issue of Ka Maka'āinana, from which an article on the royal garden, Uluhaimalama, is reproduced in this issue's Agricultural Lore section. The background photograph shows a mat woven from the makaloa perennial sedge (Cyperus laevigatus), a material art unique to Hawai'i. It is used with the kind permission of the photographer, David Franzen. [End Page II]

[End Page III]

E 'ole ke ola, ka 'ike, a me ka pa'u nui a nā mea kākau 'ōlelo Hawai'i i hala akula e ho'opuka 'ia nei kā lākou hana ma 'ane'i, ua pa'a maila ke kahua o nei puke pai. 'Oiai ke moe maila ia mau mea kākau i ka moe kau a ho'oilo, ke ō maila nō kā lākou 'ōlelo i ka nehenehe lolelole o nā 'ao'ao nei. He mau 'ao'ao ia e waiho 'ia aku nei i mua o ka lehulehu me ke aloha a me ka mahalo mao 'ole i ia ho'oilina waiwai nui launa 'ole e pōmaika'i ai kākou a me nā hanauna o kēia mua aku.

Kalena Silva
Ka Haka 'Ula O Ke'elikōlani
Hilo, Hawai'i

Finally, this journal would not be possible but for the lives, knowledge, and sacrifice of the Hawaiian language authors who have passed on and whose works are published here. Although they have all now entered the sleep that knows no seasons, the authors' words may be heard through the rustling of these pages as they are turned. Ka Ho'oilina is presented with love and gratitude to those whose priceless legacy immeasurably enriches us all.

Kalena Silva
Ka Haka 'Ula O Ke'elikōlani
Hilo, Hawai'i [End Page IV]

Ua ho'okumu 'ia ka Papahana Ho'oilina 'Ōlelo Hawai'i (Hawaiian Language Legacy Program) me ka mana'o e mālama, ho'opuka, a ho'olaha aku i nā 'ōlelo Hawai'i i palapala 'ia ma ke kenekulia 19 me ka 20 (i kapa 'ia ma 'ane'i 'o nā "Palapala Ho'oilina") i mea a'o e ola a laupa'i ai ka 'ōlelo a mo'omeheu Hawai'i.

He 'ehā kolamu o kēlā me kēia 'ikamu. Aia ma ke kolamu mua he kope o nā 'ōlelo o ka palapala kūmole. Aia ma ke kolamu 'elua ka 'ōlelo i hō'ano hou 'ia a i ho'opololei 'ia nā pa'i hewa o ke kolamu mua. Ua pela 'ia nā inoa kānaka a 'āina ma ke kolamu 'elua e like me ko ke kolamu mua, koe nā inoa i laha kekahi pela 'ana 'ē a'e o kēia manawa. Aia ma ke kolamu 'ekolu ka unuhi 'ōlelo Pelekānia. I kekahi manawa, ua lawe 'ia mai ia unuhi mai kekahi kūmole 'ē a'e. Ke 'ole e komo kekahi mea, aia ma ke kolamu 'ehā nā kuhia kikokikona.

Ua ho'omākaukau 'ia kēlā me kēia māhele o kēia puke 'ekolu...

pdf